Nedavna studija Sveučilišta u Melbourneu pokazuje da samo jedna dodatna godina provedena u školi može značajno utjecati na ishranu osobe, način vježbanja i ostale zdravstvene navike čak dugo nakon što je osoba završila svoje obrazovanje.

Znanstvenici su ustanovili da je jedna dodatna godina obveznog obrazovanja dovela do povećanja zdravstvene osviještenosti odraslih za 17%, što ukazuje na to da ljudi vode zdravije živote, a što je direktna posljedica višeg stupnja obrazovanja.

Odrasli čiji su roditelji imali manje od 12 godina formalnog obrazovanja pokazali su značajnija poboljšanja načina života, što naravno ima smisla zbog toga što je manje vjerojatno da bi roditelji s nižim stupnjem obrazovanja svojoj djeci prenijeli navike povezane sa zdravstvenom osviještenošću.  

Studija koju su proveli znanstvenici s Harvarda pokazuje da ljudi s višim stupnjem obrazovanja od srednjoškolskog mogu očekivati da će živjeti do sedam godina dulje od njihovih manje obrazovanih kolega.

Kako bi ovo istražili, znanstvenici su koristili podatke iz smrtovnica zajedno s procjenama iz popisa stanovništva i podacima iz Nacionalne studije o smrtnosti. Otkrili su da se porast očekivanog životnog vijeka gotovo isključivo događa u skupinama visokoobrazovanih. 

Između 1980. i 1990. je očekivani životni vijek visokoobrazovanih osoba porastao za skoro 1,5 godina, no za manje obrazovane pojedince taj je porast iznosio samo pola godine. U sljedećih deset godina jaz se još više povećao pa je visokoobrazovanim ljudima životni vijek je porastao za 1,6 godina, dok kod manje obrazovanih nije došlo do promjena.

Znamo da tjelesna vježba može spriječiti bolesti srca i smanjiti rizik od dijabetesa i pretilosti, no studija Nacionalnog sveučilišta Cheng Kung u Tajvanu pokazuje da tjelesne vježbe poput trčanja ili brzog hodanja također mogu povećati intelektualne sposobnosti.

Daljnje istraživanje koje su proveli neuroznanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu pokazuje da vježbanje može čak i potaknuti rast novih moždanih stanica. Istraživanje je pokazalo da trčanje doprinosi stvaranju nove sive tvari u mozgu i da par dana trčanja može dovesti do rasta stotina novih moždanih stanica.

Prehrana također igra važnu ulogu u učenju i pamćenju a istraživanje Sveučilišta u Bristolu pokazalo je da pridržavanje zdrave i uravnotežene ishrane može zaista povećati kvocijent inteligencije.

Proučavajući prehrambene navike više od 3000 djece koja su sudjelovala u Avonovom longitudinalnom istraživanju roditelja i djece, istraživači su uspjeli povezati prehranu bogatu prerađenom hranom i niži IQ.

Otkrili su da su zdravstveno osviješteni načini prehrane koji su uključivali obilje salata, voća i ribe bili povezani s višim kvocijentom inteligencije, dok je hrana s velikim udjelom masnoća i šećera bila povezana s nižim IQ-om. 

Istraživanje koje je provelo Sveučilište Wisconsin-Madison pokazuje da su dobre ocjene u srednjoj školi povezane s dobrim zdravljem kasnije u životu.

Znanstvenici su proučavali povezanost između obrazovnih postignuća, akademske učinkovitosti, osobnosti i psiholoških čimbenika te zdravlja kod maturanata. Otkrili su da što je veća uspješnost pojedinca u srednjoj školi, manja je vjerojatnost da će kasnije u njegovom životu doći do pogoršanja zdravlja.

Ukratko, što viši stupanj obrazovanja osoba postigne, veća je vjerojatnost da će voditi zdrav stil života, a zdraviji način života znači poboljšanje kognitivnih funkcija, bolje ocjene i naposljetku, duži i sretniji živ