preskoči na sadržaj

Osnovna škola Stanovi Zadar

Vijesti

Večeras iznimna astronomska pojava: SUZE SVETOG LOVRE

Autor: Slavica Kovač, 12. 8. 2011.

Pojava velikog broja zvijezda padalica zapravo ne traje samo jednu noć, nego gotovo mjesec dana: od 23. srpnja do 22. kolovoza.

Sredinom tog perioda (u noći između 12. i 13. kolovoza) pojava doseže svoj vrhunac i upravo ta noć naziva se Suze svetog Lovre.

U toj noći padne čak 60 do 80 zvijezda padalica po jednom satu! (A zabilježeno je i preko 100!) Nekoliko noći prije maksimuma učestalost je oko 10 padalica po satu, a nakon maksimuma broj naglo pada, ali se još pokoja zalutala padalica ipak može vidjeti tijekom cijelog kolovoza...
Inače, ovu pojavu na nebu primijetili su i prvi zabilježili još stari Kinezi davne 36. godine naše ere!

Otkuda toliko puno zvijezda padalica odjednom?

Kao prvo, zvijezde padalice uopće nisu nikakve zvijezde! To su sitne čestice (zrnca prašine, kamenčići, komadići leda) veličine između zrnca pijeska i špekule (najveće teže tek desetinu grama!), koje se nalaze posvuda u Sunčevom sustavu, a stručno se nazivaju meteoroidi. Kada se meteoroid slučajno sretne sa Zemljom, u sudaru sa Zemljinom atmosferom on izgara i nestaje. Međutim, brzina kojom meteor ulijeće u taj sudar toliko je velika (oko 60 km u sekundi, ili 220.000 km na sat!!!), da on doslovno zapali zrak oko sebe. Tu pojavu koja izgleda kao zvijezda padalica nazivamo meteorom.

Ovakvi sudari meteoritskih čestica sa Zemljinom atmosferom događaju se stalno, tokom cijele godine, ali previše rijetko da bi se mogli očekivati i promatrati. Međutim, nekoliko puta u godini (a točno se zna kada!) Zemlja na svojoj putanji oko Sunca naiđe i na cijele grupe meteora koji se drže zajedno. E, tada cijela priča traje duže i može se lijepo promatrati. Tada govorimo o meteorskoj kiši. I upravo su Suze svetog Lovre (Perzeidi) jedna takva meteorska kiša.
Osim Perzeida (9-14. kolovoz), najpoznatije su još meteorske kiše Leonida (17-18. studeni) i Orionida (oko 21. listopada).


Kako uopće nastane takva jedna grupa meteoritskih čestica?

Meteori najčešće nastaju kao krhotine koje otpadaju s kometa. Kako su kometi sastavljeni uglavnom od leda, približavanjem Suncu se otapaju i nastaje puno krhotina koje zatim, onako u grupi, zajedno nastavljaju put po istoj orbiti (putanji) kao i komet. Takva grupa meteora, koja je nastala iz istog kometa i zajedno se kreće Sunčevim sustavom, naziva se meteorski potok.

Zanima li te s kojeg kometa su otpale krhotine koje tvore meteorsku kišu Perzeida? Koji je komet ''''krivac'''' za Suze svetog Lovre? Evo ga:
To je komet 109P/Swift-Tuttle (ime je dobio po Amerikancima koji su ga otkrili još 1862. godine, Lewisu Swiftu i Horaceu Tuttleu). Swift-Tuttle ima jezgru promjera 10 km, i kruži oko Sunca u eliptičnoj orbiti s periodom od otprilike 130 godina. Posljednji se put približio Suncu 1992. godine, a ponovni njihov susret zakazan je tek daleke 2126!




 

Zašto se ti meteori zovu baš Perzeidi?

Eh, samo polako, idemo ispočetka... Kao i svaki pravi potok, tako i meteorski potok ima svoj prividni izvor. Naime, kad promatramo Suze svetog Lovre, čini nam se da baš sve zvijezde padalice dolaze iz jedne te iste točke na nebu! Tu točku astronomi zovu radijant, i njen položaj točno su odredili na karti zviježđa. Dakle, radijant Perzeida nalazi se - u zviježđu Perzej, na granici s Kasiopejom. Čak i ako nisi stručnjak za raspoznavanje zviježđa, Kasiopeju ćeš lako naći, jer ima karakterističan oblik slova W.

OK, sada znamo otkuda ime Perzeidi. Ali zašto Suze svetog Lovre?

Sveti Lovro živio je u 3. stoljeću u Rimu i bio je jedan od sedmorice uglednih rimskih đakona. Crkveno blago koje mu je bilo povjereno na čuvanje podijelio je siromasima, pa ga je rimski imperator Valerijan dao uhititi, mučiti i spaliti na roštilju. To se dogodilo 10. kolovoza 258. godine.
Meteorska kiša Perzeida događa se upravo u dane mučeništva svetog Lovre, pa su ljudi toj pojavi dali ovo neobično, ali prekrasno ime.

 

I na kraju, za maksimalno uživanje u ovoj romantičnoj nebeskoj pojavi, slijedi ove upute. Kako treba promatrati Suze svetog Lovre?

Meteorska kiša najljepše se vidi u noći maksimuma i to pred zoru između dva sata ujutro i izlaska Sunca. Najbolje je otići na neko nenaseljeno mjesto, gdje je potpuni mrak (jer u naseljima uvijek ima svjetlosti od kuća, automobila, gradskih svjetiljki, svjetlećih reklama. To astronomi zovu svjetlosnim zagađenjem, jer prilikom promatranja zvijezda - svako drugo svjetlo nam smeta!. Treba leći, i to s nogama okrenutim prema jugoistoku.


Suvišno je i spomenuti: ovakvu feštu zvijezda padalica najljepše je promatrati u dobrom društvu. I ne zaboravi pripremiti barem tonu neispunjenih želja - za svaku padalicu po jednu!


Izvor: www.labin.com


e-Dnevnik

INFORMACIJE ZA RODITELJE
POTVRDE ZA UČENIKE
Od sada potvrdu o statusu učenika možete preuzeti iz aplikacije e-Dnevnik
Potvrda da UČENIK ima status redovitog učenika zbog:
  • ostvarivanja prava na učenički prijevoz
  • ostvarivanja prava na dječji doplatak
  • smještaja u učeničkom domu
  • stipendiranja
  • ostvarivanja prava na socijalnu pomoć
  • i drugo.

https://ocjene.skole.hr/login

Školski kalendar

ŠKOLSKI KALENDAR ZA ŠK.GOD. 2023._2024. PREUZMITE OVDJE

Popis udžbenika za školsku godinu 2022./2023.

                                   

 

UPISI U SREDNJU

         

Kalendar
« Svibanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

OKVIRNI VREMENIK

VREMENIK PISMENIH PROVJERA ZNANJA  ZA 1. PLOUGODIŠTE 2016./2017. ŠK.GOD

Vremenik pisanih provjera 

Uvođenjem e-dnevnika Vremenik pisanih provjera se više ne objavljuje izravno na web-stranicama škole već je dostupan svim učenicima i roditeljima putem aplikacije:

e-dnevnik za roditelje i učenike

Brojač posjeta
Ispis statistike od 20. 10. 2010.

Ukupno: 1283282
Danas: 10
OŠ Stanovi

2023./2024.

Oglasna ploča
Korisni linkovi




CMS za škole logo
Osnovna škola Stanovi Zadar / Rine Aras 3, HR-23000 Zadar / www.os-stanovi-zd.skole.hr / uprava@os-stanovi-zd.skole.hr
preskoči na navigaciju